Srednja strukovna škola, Makarska

Učenici 4.L razreda programa turističko-hotelijerski komercijalist s razrednicom Marinelom Bušelić, bili su gosti knjižničara i književnika Marina Srzića u Gradskoj knjižnici u Makarskoj.
Marino je za nas održao izvrsno predavanje na temu „Zanimljivosti iz povijesti makarskog turizma.
Nesebično je s nama podijelio priče iz daleke prošlosti, otputovali smo u vrijeme Alberta Fortisa koji je u svom Putu po Dalmaciji prvi hvalio naše prirodne ljepote i gostoljubivost domaćina.
Čuli smo i priču o dolasku hodočasnika na grob biskupa Bijankovića, što zajedno s dolaskom trgovaca na fjeru svetoga Lovre predstavlja začetak hodočasničkog turizma.
U povijesti makarskog turizma posebno je zanimljiva uloga Fanny Antunović-Finko, koju možemo smatrati predvodnicom suvremenog turizma. U svom svratištu, koje se pojavljuje u svim propagandnim materijalima tog vremena, uvodi brojne novitete kao što su „sandwich-men“, angažira siromašne učenike za turističke vodiče, prilagođava jelovnike ukusima gostiju. „Ako vidiš da su iz Zagreba reci im da imaš špek-filete, ako su iz Beograda ponudi im škembe, a ako su Česi ili Tudeški ponudi im haus-špecijalitet. Prodaje se ime, a ne spiza“, učila je svoje konobare. Danas bi to zvali segmentiranje tržišta.
Slušali smo i o Pjerinu Gojaku, Milošu Bušeliću, problemima koji su pratili otvaranje hotela Osejava, rješavanju problema onečišćenja jezera kod Grme i otpadnih voda klaonice, donošenju uredbe o ponašanju na kupalištima nakon skandala s njemačkim nudistima, čuli smo za zapostavljene lokalne slastice turtice i kikače, živi društveni život s početka 20. stoljeća i brojne druge zanimljivosti.
I na kraju, zanimljivost o studentu koji je boravio kod makarske rodbine i u svom pismu hvalio bistro more, serenade pod prozorima, podrume s domaćim vinima, lokalnu tržnicu i domaće specijalitete, a njegov stric, aktivist Društva za poljepšavanje grada, strašno se naljutio smatrajući da je takva prosta hrana sramota za grad i da u gradu sve mora biti novo i svjetsko i da grad želi postati pravo moderno ljetovalište.
I to nam je zvučalo jako poznato.
Uživali smo u pričama koje se ne mogu pronaći ni u jednom udžbeniku i turističkom vodiču, pričama za koje je potrebno pretražiti brojne zapise iz prošlosti i pregledati stotine požutjelih fotografija. I znati ih ispričati. Riječima jedne učenice, bilo je „predobro“.
Hvala Marinu na izvrsnom predavanju, a Gradskoj knjižnici na domaćinstvu.

Marinela Bušelić